Broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je gotovo 100.000. Portal i aplikaciju do sada je koristilo oko 900 poslodavaca, koji su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara.
Portal “Sezonski radnici” čiju je izradu inicirao NALED, uz podršku Nemačke razvojne saradnje, koju sprovodi GIZ, funkcioniše od 2019. i omogućava jednostavnu prijavu radnika na dnevnom nivou. Portal je tada u potpunosti preuzela Poreska uprava, a broj prijavljenih sezonaca iz godine u godinu raste, pa ih je tako tokom 2019. bilo oko 28.000, a tri godine kasnije 49.000.
Ovi podaci pokazuju da je reforma imala značajan uticaj na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog poslovanja, jer je prema procenama broj radnika angažovanih na crno u poljoprivredi pre uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja iznosio više od 90%, poručeno je na panelu CORE days konferencije, koju organizuje NALED, uz podršku Švedske i Nemačke Vlade, a u saradnji sa Partnerstvom za konkurentniji region.
– Pre početka reforme, ugovor je imalo tek nešto više od 3.500 radnika, od broja angažovanih sezonaca u poljoprivredi Srbije, za koje se procenjuje da ih ima između 65.000 i 80.000. Sada ih je polovina angažovana kroz sistem, odnosno uvedena u legalne tokove. Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, koji se primenjuje od 2019, pokazao se kao dobro rešenje za suzbijanje sezonskog rada na crno, od čega korist imaju svi – poručila je Amira Omanović, projektna menadžerka GIZ-a.
Ona je naglasila da uspeh reforme leži u efikasnosti, jer je proceduru potpisivanja ugovora na papiru i odlaska na šaltere institucija zamenila prijava putem portala. To je omogućilo poslodavcima, po prvi put i fizičkim licima, domaćinstvima, ne samo firmama, da prijave sezonce za svega nekoliko minuta i obaveze prema državi izmiruju samo za one dane za koje su radnici zaista i radili. Ovaj zakon, naglasila je Omanović, puno je pomogao i zaposlenima, koji su sada postali vidljiviji. Za dane tokom kojih su angažovani, osim naknade za rad, sada ostvaruju i pravo na penzijsko i osiguranje u slučaju povrede na radu.
Pojednostavljeni sistem prijave sezonaca u Srbiji uskoro bi mogao da postane i uspešna regionalna priča. GIZ i NALED, upravo kroz CORE partnerstvo koje je i osnovano kao platform za dijalog i najbolja reformska rešenja za održivi Zapadni Balkan, pružaju podršku vladama država u regionu da dobre prakse prenesu na ostatak zapadnobalkanske šestorke.
– Crna Gora u saradnji sa GIZ-om radi na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu i trudimo se da najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske implementiramo i kod nas, da sredimo tržište rada, da ga otvorimo u skladu sa standardima EU, a da pri tom zadržimo naše državljane. I mi se susrećemo sa nedostatkom radne snage i samo prošle godine izdato je više od 30.000 dozvola za rad za strance, dok je na evidenciji nezaposlenih bilo 38.000 naših državljana. Nadamo se da će Zakon o stalnom sezoncu pomoći kako poslodavcima, da one zaposlene koji dolaze iz stranih zemalja, a koji su kvalitetni, vežu za sebe, tako i našim državljanima da svoj posao pre svega potraže u Crnoj Gori – poručila je mistarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Crne Gore Naida Nišić.
Prema podacima sa portala sezonskiradnici.gov.rs, poslodavci do sada prijavili više od 6,1 milion dana angažovanja sezonskih radnika, najviše u periodu jun – septembar, kada su i najveće potrebe za radovima u poljoprivredi. Najveći broj radnika ima između 18 i 30 godina ili od 46 do 60. Takođe, zabeležen je i trend rasta angažovanja stranih državljana. Ukupno je angažovano više od 3.100 radnika bez srpskog državljanstva, a samo u 2024. godini, do sezonskog posla putem portala došlo je 1.000 stranaca.
NALED i GIZ zalažu se za proširenje reforme sezonskog zapošljavanja i na kućno-pomoćne poslove, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam. Nove okolnosti na tržištu rada, posebno imajući u vidu održavanje EXPO 2027, dodatno će povećati potražnju za poslovima u ovim sektorima. Rad na nacrtu izmene zakona kojim bi se poširila pojednostavljena procedura prijave sezonaca i na druga zanimanja započet je još 2022, dokument je prošao javnu raspravu, ali nije ušao u dalju proceduru.
Zoran Martinović, pomoćnik ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, najavio je ponovo aktiviranje radne grupe kako bi se doneo propis koji bi omogućio da se sezonci i u drugim sektorima prijavljuju putem portala.
Broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je gotovo 100.000. Portal i aplikaciju do sada je koristilo oko 900 poslodavaca, koji su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara.
Portal “Sezonski radnici” čiju je izradu inicirao NALED, uz podršku Nemačke razvojne saradnje, koju sprovodi GIZ, funkcioniše od 2019. i omogućava jednostavnu prijavu radnika na dnevnom nivou. Portal je tada u potpunosti preuzela Poreska uprava, a broj prijavljenih sezonaca iz godine u godinu raste, pa ih je tako tokom 2019. bilo oko 28.000, a tri godine kasnije 49.000.
Ovi podaci pokazuju da je reforma imala značajan uticaj na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog poslovanja, jer je prema procenama broj radnika angažovanih na crno u poljoprivredi pre uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja iznosio više od 90%, poručeno je na panelu CORE days konferencije, koju organizuje NALED, uz podršku Švedske i Nemačke Vlade, a u saradnji sa Partnerstvom za konkurentniji region.
– Pre početka reforme, ugovor je imalo tek nešto više od 3.500 radnika, od broja angažovanih sezonaca u poljoprivredi Srbije, za koje se procenjuje da ih ima između 65.000 i 80.000. Sada ih je polovina angažovana kroz sistem, odnosno uvedena u legalne tokove. Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima, koji se primenjuje od 2019, pokazao se kao dobro rešenje za suzbijanje sezonskog rada na crno, od čega korist imaju svi – poručila je Amira Omanović, projektna menadžerka GIZ-a.
Ona je naglasila da uspeh reforme leži u efikasnosti, jer je proceduru potpisivanja ugovora na papiru i odlaska na šaltere institucija zamenila prijava putem portala. To je omogućilo poslodavcima, po prvi put i fizičkim licima, domaćinstvima, ne samo firmama, da prijave sezonce za svega nekoliko minuta i obaveze prema državi izmiruju samo za one dane za koje su radnici zaista i radili. Ovaj zakon, naglasila je Omanović, puno je pomogao i zaposlenima, koji su sada postali vidljiviji. Za dane tokom kojih su angažovani, osim naknade za rad, sada ostvaruju i pravo na penzijsko i osiguranje u slučaju povrede na radu.
Pojednostavljeni sistem prijave sezonaca u Srbiji uskoro bi mogao da postane i uspešna regionalna priča. GIZ i NALED, upravo kroz CORE partnerstvo koje je i osnovano kao platform za dijalog i najbolja reformska rešenja za održivi Zapadni Balkan, pružaju podršku vladama država u regionu da dobre prakse prenesu na ostatak zapadnobalkanske šestorke.
– Crna Gora u saradnji sa GIZ-om radi na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu i trudimo se da najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske implementiramo i kod nas, da sredimo tržište rada, da ga otvorimo u skladu sa standardima EU, a da pri tom zadržimo naše državljane. I mi se susrećemo sa nedostatkom radne snage i samo prošle godine izdato je više od 30.000 dozvola za rad za strance, dok je na evidenciji nezaposlenih bilo 38.000 naših državljana. Nadamo se da će Zakon o stalnom sezoncu pomoći kako poslodavcima, da one zaposlene koji dolaze iz stranih zemalja, a koji su kvalitetni, vežu za sebe, tako i našim državljanima da svoj posao pre svega potraže u Crnoj Gori – poručila je mistarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Crne Gore Naida Nišić.
Prema podacima sa portala sezonskiradnici.gov.rs, poslodavci do sada prijavili više od 6,1 milion dana angažovanja sezonskih radnika, najviše u periodu jun – septembar, kada su i najveće potrebe za radovima u poljoprivredi. Najveći broj radnika ima između 18 i 30 godina ili od 46 do 60. Takođe, zabeležen je i trend rasta angažovanja stranih državljana. Ukupno je angažovano više od 3.100 radnika bez srpskog državljanstva, a samo u 2024. godini, do sezonskog posla putem portala došlo je 1.000 stranaca.
NALED i GIZ zalažu se za proširenje reforme sezonskog zapošljavanja i na kućno-pomoćne poslove, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam. Nove okolnosti na tržištu rada, posebno imajući u vidu održavanje EXPO 2027, dodatno će povećati potražnju za poslovima u ovim sektorima. Rad na nacrtu izmene zakona kojim bi se poširila pojednostavljena procedura prijave sezonaca i na druga zanimanja započet je još 2022, dokument je prošao javnu raspravu, ali nije ušao u dalju proceduru.
Zoran Martinović, pomoćnik ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, najavio je ponovo aktiviranje radne grupe kako bi se doneo propis koji bi omogućio da se sezonci i u drugim sektorima prijavljuju putem portala.
