Novo izdanje Rujanskog četvorojevanđelja, prve štampane knjige na prostoru današnje Srbije predstavljeno je u Narodnoj biblioteci Užice. Ovo je knjiga koja svedoči o manastiru Rujan, monahu Teodosiju i njegovom radu na izdanju Rujanskog četvorojevađelja u periodu od 1536. do 1537. godine.
Za fototipsko izdanje Rujanskog četvorojevađelja zaslužni su grad Užice uz čiju podršku su knjigu izdali Narodna biblioteka Užice, Institut za srpski jezik SANU i Narodna biblioteka Srbije u okviru projekta Užice-prestonica kulture 2024.
Priređivač Rujanskog četvorojevanjđelja i autor propratne studije dr Miroslav Lazić, iz Instituta za srpski jezik SANU rekao je da je za razliku od ovog izdanja koje je u koloru i dato u približno prirodnoj veličini, prethodno izdanje iz 1987.godine urađeno je u drugačijoj tehnici, kao i da su originalni snimci smanjeni u odnosu na original.
–Ovo fototipsko izdanje je urađeno na osnovu snimaka iz praškog muzeja u koloru. Snimke je dobila Narodna biblioteka Užice a rad na ovom izdanju trajao je nekoliko meseci uz pisanje studije na osnovu istraživanja jevanđelja, naveo je Lazić.
Direktorka Narodne biblioteke Užice Dušica Murić je rekla da je ovo reprezentativno izdanje Rujanskog četvorojevanđelja u koloru, štampano u užičkoj štampariji Grafičar u tiražu od 300 primeraka.
– Ovo je prilika da se zahvalimo uz grad Užice i Ambasadi Češke u Srbiji i Narodnom muzeju iz Praga koji su nam ustupili snimke praškog primerka iz Šafarikove zbirke na osnovu kojih je urađena ova fototipijam, kao i prva iz 1987. godine. Ovo jeste jedan od značajnijih poduhvata, jer knjiga je nešto što ostaje kao pisani trag, kazala je Murić.
Ovo je veliki dan za Grad Užice i našu državu, rekao je koordinator projekta Užice prestonica kulture Srbije 2024 Branislav Mitrović, navodeći da ova generacija ima sreću da je dobila priliku da pokažemo svima da smo svesni činjenice da je jedan od najdonjih kamenova naše države upravo Rujansko četvorojevanđelje, a sa druge strane da se omogući budućim generacijama da znaju gde smo i odakle potekli.
Zamenica upravnika Narodne biblioteke Srbije Dragana Milunović je rekla da je ovo najstarija knjiga štampana na tlu današnje Srbije i bez nje se ništa ne bi pouzdano znalo o rujanskom manastiru kao kulturnom središtu.
–Ovo je i mnogo više od toga jer može da se sazna upravo iz stručno priređenog fototipskog izdanja. Sudeći po ishodu ovako povezivanje dve biblioteke različite nadležnosti i jedne prvorazredne naučne institucije predstavlja puni dobitak za srpsko pisano nasleđe i putokaz kako bi trebalo pristupiti njegovoj promociji i očuvanju, navela je Milunović.
Urednik ovog izdanja dr Viktor Savić, je govorio je govorio o tome da su stare štampane knjige štampane za potrebe Srpske pravoslavne crkve, da su po tekstu i nameni crkvenog karaktera, jezik srpskoslovenski, pismo i pravopis crkveni sa srpskog istoka.
Recezent Dr Milanka Ubiparip je navela da u poduhvatu jeromonaha Teodosija i nama nepoznatih njegovih saradnika možemo naslutiti težnju za negovanjem svesti o očuvanju duhovnosti na maternjem jeziku.
–U slučaju Rujanskog četvorojevanđelja jedan monah za nas i dalje tajnovit kojem tek ime znamo, znao je da slobodu nacionalnog bogosluženja oživljenu u dalekoj prošlosti može sačuvati samo knjigom i rečju izraženom maternim jezikom. Izdanje novog faksimila Rujanskog četvorojevanđelja Grad Užice, biblioteka Užica i njegovi priređivači predaju ovu knjigu i u njoj utkan pomenuti duh slobode na čuvanje, rekla je Ubiparip.
Urednik dr Vladan Trijić je rekao da svako fototipsko izdanje služi i kao mogućnost za nova istraživanja i saznanja o sopstvenoj kulturnoj istoriji.
