Prethodnih mesec dana temperatura je bila iznad višegodišnjeg proseka. Temperature bi trebalo da su već u minusu, a voćke u dubokom zimskom mirovanju. Međutim, neke voćke nisu završile godišnji proces vegetacije i nisu se, zbog visokih temperatura, pripremile za zimsko mirovanje. Kako voće zaštititi u periodu koji je pred nama i kako zahlađenje utiče na voće rekao nam je diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva i savetodavac za voćarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj službi Užice, Andrija Radulović.
Kako je topao period koji je iza nas uticao na voće?
Toplo vreme je neke voćne vrste održavalo u relativno aktivnom stanju. Na mnogim malinama list nije opao, to nije loše, ali u slučaju da sada budu niske temperature, moglo bi da dođe do oštećenja jer zasadi nisu do kraja završili vegetaciju. U buduće vreme mogu biti niže temperature i voće će završiti vegetaciju, maline naročito. Malinama bi najviše odgovarao sneg, jer pod snegom nema opasnosti od smrzavanja.
Na koje voćke je najviše uticalo ovo toplo vreme i na koji način?
Malina i kupina nisu završile vegetaciju. Ušle su u početak mirovanja, ali bi im odgovarale niže temperature. Jabučasto i drvenasto voće gde je lišće opalo imaju manje problema jer su u odavno u fazi mirovanja i nema znakova retrovegetacije, tj. ponovnog pokretanja vegetacije.
Šta se može učiniti kako bi zaštitili voće?
Jedan od načina bezbednijeg prezimljavanja voćaka jeste krečenje stabla jer se dešava da voćke koje nisu završile vegetaciju i gde je jako osunčavanje u toku zime, pokrenu vegetaciju, pa je potrebno zaštititi stabla krečom.
Kako je na voće uticalo zahlađenje?
Svaka voćka mora proći kroz period jarovizacije tj. zimskog mirovanja kako bi sledeće godine donela rod. Neke voćke imaju duži period zimskog mirovanja, a neke kraći, ali uglavnom oko 30 dana mora biti temperatura u minusu, kako bi se voćke pravilno razvijale. Ipak, temperatura u minusu, nakon toplijeg perioda, bez snega, može nepovoljno uticati na mlade grane, pupoljke, koren…
