Đetinja(Skrapež), Lim, klisura reke Uvac, Veliki Rzav(Moravica), Zlatibor, (Donja) Drina, Zapadna Morava (Ibar) su među 88 reka prioritetnih za zaštitu, navedenih na listi koju je objavila grupa stručnjaka i udruženja građana iz 11 zemalja uz poziv zemljama Zapadnog Balkana, potpisnicama Bernske konvencije na proširenje evropske Emerald mreže zaštićenih područja.
- Mi, potpisnici ove zajedničke izjave, verujemo kako proširenjem površine i broja područja u sastavu Emerald mreže u zemljama Zapadnog Balkana, i razvojem i efikasnim sprovođenjem planova upravljanja za ta, ali i ostala područja od značaja za očuvanje prirode, mogu da doprinesu zaštiti i oporavku riba i ostalih važnih vrsta i staništa, čuvajući jedinstvenu biološku raznovrsnost reka u regionu. Zaštićene i revitalizovane reke u regionu prilika su za održivi razvoj zajednica koje uz njih žive i od njih zavise. One su izvor vode za piće, hrane, vode za navodnjavanje, pružaju zaštitu od poplava, omogućuju regulaciju klime, prilike za razvoj ribarstva, vodenih sportova, ekološkog turizma, kao i jačanje veza i saradnje između država, stručnjaka, institucija, privrede i nevladinih organizacija, navedeno je u zajedničkoj izjavi stručnjaka i predstavnika oko 30 nevladinih organizacija o proširenju Emerald mreže u zemljama Zapadnog Balkana.
Emerald mrežu uspostavio je Savet Evrope 1989. godine prema Konvenciji o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija), a čine je područja od posebne važnosti za zaštitu prirode kako bi se očuvale biljne i životinjske vrste u njihovim prirodnim staništima.
Predlaganjem manjeg broja područja za zaštitu, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija, kao potpisnice Bernske konvencije, započele su uključivanje u Emerald mrežu 2011. godine.
- Do danas, nijedna od zemalja nije proširila svoj izvorni spisak područja, čime je većina reka i ribljih populacija ostala nezaštićena. Štaviše, većina područja koja su tad bila uključena u Emerald mrežu i dalje nemaju planove upravljanja, praćenja i dosledno prikupljanje podataka, niti sredstva potrebna za efikasno sprovođenje zaštite, navedeno je u zajedničkoj izjavi.
- Zbog svega toga, većina reka i ribljih vrsta još uvek nije zaštićena, navedeno je u saopštenju koje Organizacije za političku ekologiju i inicijativa Pravo na vodu.
Spisak reka koje bi trebalo uključiti u Emerald mrežu, kako je navedeno, pripremljen je na osnovu relevantnih naučnih podataka o pojedinim ribljim vrstama i njihovim staništima koje su prikupili učensici seminara Emerald Green, održanog u decembru 2022. godine u organizaciji nevladine organizacije CEE Bankwatch Network.
Oslanjajući se i na najnovije dostupne podatke i znanja o distribuciji i zaštiti više od 50 ribljih vrsta od evropske važnosti, kako su naveli, kartu i spisak sa 88 reka, potencijalnih Emerald područja, pripremilo je blizu 40 stručnjaka i predstavnika nevladinih organizacija iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Nemačke, Severne Makedonije, Srbije i Švajcarske.
- Okupljanje stručnih lica koji su svojim dugogodišnjim radom pokazali da raspolažu izuzetno vrednim podacima o biološkom diverzitetu u regionu, pokazuju da je seminar bio sjajna ideja koja će svakako predstavljati mehanizam za ohrabrivanje i podsticanje donosioca odluka za brže proglašenje Emerald područja i njihovo održivo upravljanje, kazala je Nataša Milivojević, predsednica Ekološkog udruženja Rzav.
Podsetivši da Srbija, kao deo Balkana, predstavlјa jednu od šest centara evropskog biodiverziteta, Strahinja Macić, pravni stručnjak iz Organizacije za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu je napomenuo da Srbiju karakteriše velika genetička, specijska, ekosistemska i predeona raznovrsnost.
- Međutim ovu prirodnu raznovrsnost tek svojim malim delom obuhvataju Emerald područja, koja su od velike važnosti za zaštitu i očuvanje divlјih bilјnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Nova Emerald područja nisu predložena od 2011. godine, zato ishode seminara smatramo dragocenim i dobrom osnovom za predloge novih područja, sa posebnim akcentom na rečne slivove prekograničnih vodotokova, kazao je.
Andrey Ralev, stručnjak za biološku raznovrsnost, iz organizacije CEE Bankwatch Network, pojasnio je da je zaštita reka dugotrajan proces koji zahteva saradnju između vlada, stručnjaka, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica.
- Naš predlog, koji se temelji na iscrpnim naučnim podacima o ribljim vrstama u regionu, važan je doprinos tom procesu. Sledeći korak je podrška vladama u regionu u pripremi službenih predloga za nova Emerald područja, naveo je Ralev.
Potpisnice zajedničke izjave su navele da su svesni važnosti primene Emerald mreže kao koraka prema pristupanju Evropskoj uniji, kada će Emerald područja postati kandidati za uključivanje u mrežu Natura 2000.
- Osim što se time doprinosi ostvarenju obaveza prema Bernskoj konvenciji, to će omogućiti zemljama da ispune ciljeve očuvanja biološke raznovrsnosti i ekosistema koji su postavljeni u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Globalnom okviru za biološku raznovrsnost nakon 2020. godine koji je usvojen na 15. konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznovrsnosti u Montrealu u decembru 2022. godine, navedeno je u zajedničkoj izjavi.
